Dobro dosli,Gost..na

M&D Forum Klub
Prijavite se i uzivajte sa nama!!!



Putujemo kroz Srbiju  2hrkh0n

Dobro dosli,Gost..na

M&D Forum Klub
Prijavite se i uzivajte sa nama!!!



Putujemo kroz Srbiju  2hrkh0n

Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
HomeEventsTražiLatest imagesRegistracijaLogin

MISAO DANA:"DUBOKO VJERUJ U ONO ŠTO ŽELIŠ I ZAPAMTI DA JE IZGUBLJENO SAMO ONO ČEGA SMO SE ODREKLI!!!"

 

 Putujemo kroz Srbiju

Go down 
2 posters
AutorPoruka
Saraju
Frend
Saraju


Broj komentara : 309 Datum Prijave : 2009-09-23
Godine : 40
Mjesto : Beograd

Putujemo kroz Srbiju  Empty
KomentarNaslov komentara: Grad Beograd   Putujemo kroz Srbiju  Empty24.09.09 11:36

Beograd

Beograd se nalazi na raskrsnici puteva izmedju Istočne i Zapadne Evrope, na ušću Save u Dunav. Okolinu Beograda čine dve prirodne celine, Panonska nizija, severno i Šumadija, južno od Save i Dunava. Najviši vrhovi u okolini Beograda su Kosmaj (628m) i Avala (511m).

Klima Beograda je umereno kontinetalna, prosečna godišnja temperatura je 11,9 C. U Beogradu u proseku ima 139 dana sa padavinama, od koji 27 sa snegom. Najobilnije padavine su u maju, a najmanje u februaru. Jesen je duža od proleća, sa dužim sunčanim i toplim periodima (tzv. »miholjsko leto«). Zima nije tako oštra, sa, u proseku, 21 danom sa temperaturom ispod nule. Proleće je kratko i kišovito, a leto naglo dolazi. Najtopliji meseci su jul i avgust. Za Beograd je karakterističan vetar košava, koja donosi vedro i suvo vreme, a duva najčešće u jesen i zimu, u intervalima od 2 i 3 dana.

Arheološka nalazišta govore da je područje Beograda i njegove okoline bilo naseljeno još u 4. veku pre nove ere. U Vinči su otkriveni ostaci neolitske kulture praistorijskog čoveka. Ovaj prostor bio je izuzetno pogodan za naseljavanje, jer se tu nalaze dve velike reke, plodne ravnice i bogato zaledje.

U trećem veku pre nove ere na teritoriju Beograda se naseljavaju Kelti, koji svoj grad nazivaju Singidunum. Smatra se da je ime složeno od dačkog plemenskog imena Singi, starosedecima na ovom prostoru i keltske reči dunum, što znači «utvrdjenje», odnosno «grad».

Kasnije, ovu teritoriju osvajaju Rimljani, a podelom Rimskog carstva 395. godine on postaje deo Vizantije. Tokom 6. veka ovo područje naseljavaju Sloveni. Bele kule grada, koje su se uzdizale iznad Save i Dunava, predstavljale su prizor zbog koga su Sloveni grad nazvali Beli Grad. Naziv Beograd prvi put je pomenut u pismu rimskog pape Jovana bugarskom knezu Borisu, 16. aprila 878. godine.

Povoljan geografski položaj donosio je Beogradu i preimućstva i nevolje. Kao prirodna raskrsnica vodenih i kopnenih puteva, Beograd je tokom svoje duge istorije bio izazov za sve narode ovih krajeva i poprište mnogih bitaka i ratova. Beograd je bio stalna meta avarskih, bugarskih, ugarskih i turskih osvajača. Godine 1403, despot Stefan Lazarević veštim diplomatskim potezima dobija Beograd od Ugara i Beograd po prvi put dobija status prestonice. Od tog vremena vodile su se neprestalne borbe za Beograd. Njime su vladali Turci, napadali ga i osvajali Austrijanci, a povremeno su ga držali i Srbi. Priznavanjem nezavisnosti Srbije 1867. godine konačno prelazi u srpske ruke, a onda dolaze balkanski ratovi, Prvi i Drugi svetski rat u kojima je Beograd ponovo rušen i obnavljan.

Danas je Beograd glavni grad Republike Srbije i administrativno, političko, privredno, naučno, univerzitetsko, kulturno i diplomatsko središte naše zemlje.

Iz dalje i bliže istorije ostalo je mnogo zanimljivosti za turiste. Najatraktivnija je Kalemegdanska tvrđava, najstariji kulturno-istorijski spomenik Beograda, Skadarlija-boemska četvrt u centru grada, Konak kneginje Ljubice, Kapetan Mišino zdanje, Stari i Novi dvor, zdanje Savezne skupšine, mnogobrojne sakralne građevine itd. U Beogradu ima preko 40 crkava, 47 muzeja, 30 pozorišta, 74 biblioteka, što uz razne domaće i međunarodne pozorišne, filmske, muzičke i druge manifestacije kulturnog života (FEST, BITEF, BEMUS, BELEF, "Oktobarski salon", Festival dokumentarnog i kratkometražnog filma i dr.), čine Beograd značajnim kulturnim centrom.

Beograd je domaćin brojnih međunarodnih i domaćih kongresa i sajmova. "Sava centar" svojom univerzalnom namenom predstavlja jedan od najatraktivnijih kongresno-kulturnih kompleksa u ovom delu Evrope. Raspolaže sa 7.000 mesta u 15 sala. Do sada je u "Sava centru" održano preko 2.000 medjunarodnih skupova, sa preko 100.000 učesnika.

"Beogradski sajam", osnovan 1937. godine, najveća je sajamska institucija u našoj zemlji. U 14 hala na sajmu ukupno ima 100.000 m2 izložbenog i poslovnog prostora. Na Beogradskom sajmu se godišnje održava preko 40 medjunarodnih sajamskih manifestacija, a mnoge priredbe su učlanjene u cenjene medjunarodne asocijacije: "Medjunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća", "Medjunarodni sajam odevanja", "Medjunarodni sajam nameštaja, opreme I unutrašnje dekoracije" i "Medjunarodni sajam gradjevinarstva" su članovi Medjunarode unije sajmova (UFI). "Medjunarodni salon automobila" je jedan od 18 registrovanih centara za izlaganje proizvoda evropske automobilske industrije od strane Stalnog biroa proizvodjača motornih vozila (OICA).

Beograd je bio domaćin brojnih sportskih takmičenja i priredbi, svetskih, evrposkih i balkanskih prvenstava u mnogim sportovima, jer raspolaže sa velikim stadionima, sportskim halama i terenima za gotovo sve vrste sportova. Na Adi Ciganliji postoje tereni za vodene sportove, kao i tereni za ekstremne sportive, kao što su "free climbing", "bungee jumping" itd. U Beogradu se svake godine održavaju "Beogradski maraton" i "Svetski dan izazova", a Hipodrom na Carevoj ćupriji je mesto na kome se održavaju takmičenja u konjičkom sportu.

Turisti koji traže dobru domaću i internacionalnu kuhinju sa izvanrednim vinima u Beogradu će sigurno biti zadovoljni onim što će naći u velikom broju restorana. Beograd je grad koji ima i veliki broj kafića, kafana, noćnih barova i klubova u kojima je radno vreme "do kad vam se sviđa". Tradicija beogadske kulinarske ponude prvenstveno je vezana za vizantijsko- turski uticaj. Posle Prvog svetskog rata širi se uticaj i drugih kuhinja. Beogradski studenti, povratkom sa studija iz Francuske, Nemačke i Austrije doneli su zapadnoevropske kulinarske manire. Pripajanjem Vojvodine i Dalmacije Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, povećava se uticaj mađarske, podunavske kuhinje i italijanske, odnosno mediteranske kuhinje.

Gosti Beograda koji se odluče za odmor u prirodi mogu da posete Košutnjak, Topčider, Adu Ciganliju, Avalu, izletišta na obalama Save i Dunava. U šumama na obodu Beograda žive desetine vrsta retkih ptica. "Zeleno blago" Beograda ima površinu od preko 4.000 hektara, a kao spomenik prirode evidentirana i zaštićena su 182 pojedinačna stabla . Posebno su zaštićeni sledeći objekti i prostorne celine: Botanička bašta "Jevremovac"-spomenik prirode sa preko 250 drvenastih vrsta i 300 zeljastih biljaka, Banjička šuma-rezervat ptica silica, Veliko ratno ostrvo-rezervat migratorne ornitofaune, Pionirski park, Zemunski park i dr.

Turističke informacije i smeštaj:

Turistička organizacija Beograda
Masarikova 5/IX, 11000 Beograd
011/ 3061 410, 30 61 400 faks: 3061 414
[You must be registered and logged in to see this link.], [You must be registered and logged in to see this link.]
Na vrh Go down
Saraju
Frend
Saraju


Broj komentara : 309 Datum Prijave : 2009-09-23
Godine : 40
Mjesto : Beograd

Putujemo kroz Srbiju  Empty
KomentarNaslov komentara: Grad Kragujevac   Putujemo kroz Srbiju  Empty24.09.09 11:36

Kragujevac

Kragujevac je privredni, kulturni i prosvetni centar Šumadije i Pomoravlja. Nalazi se u centralnom delu Srbije, 140 km južno od Beograda.

Prvi put se pominje 1476. godine, kao malo naselje sa 32 kuće. Kragujevac je podignut na obalama Lepenice, na obroncima planina Rudnik, Crnog Vrha i Gledićkih planina. Za izbor mesta pri osnivanju naselja od velikog uticaja bili su brojni vodotoci, jer kroz uže gradsko područje teče reka Lepenica i nalaze se ušća njenih pritoka. Dolinama pritoka Lepenice u prošlosti su prolazili putevi koji su povezivali Gružu, Lepenicu i Rudnik sa Pomoravljem.

Kada je knez Miloš Obrenović obnovio srpsku državu, oslobodivši je od Turaka, 1818. godine proglasio je Kragujevac za prestonicu. Već 1822. godine Kragujevac je imao 283 kuće i 2.000 stanovnika. Poseban značaj Kragujevac je dobio osnivanjem Topolivnice, koja je kasnije prerasla u Vojnotehnički zavod (preteča »Crvene zastave»).

Po mnogo čemu Kragujevac nosi epitet »prvi u Srbiji«: prva prestonica (1818. godine), prvi sud - »Serbska kancelarija« (1820.), prva gimnazija (1833.), prvo pozorište - »Knjaževsko-serbski teatar« (1835.), prvi univerzitet - »Licej« (1838.), prvi izliveni topovi (1853.), prva električna centrala (1884.).

U Kragujevcu se nalaze institucije od regionalnog i nacionalnog značaja, a više njih nastavlja tradiciju prvih ustanova svoje vrste u Srbiji: Teatar »Joakim Vujić« (osnovan 1835. godine), Narodna biblioteka »Vuk Karadžić« (1866.), Kulturno-umetničko društvo »Abrašević« (1904.).

Narodni muzej u Kragujevcu ima odeljenja za arheologiju (sa preko 100.000 predmeta studijskog materijala, likovnu umetnost (sa oko 1.000 umetničkih dela), etnografiju i istoriju Kragujevca i Šumadije.

Muzej "Stara Livnica" se nalazi u staroj livnici i prezentira vek i po razvoja industrije u Kragujevcu i Srbiji.

Od brojnih kulturno-istorijskih spomenika u Kragujevcu posebno se ističu Stara crkva iz 1818. godine, zadužbina kneza Miloša Obrenovića, zgrada Skupštine kneževine Srbije, kompleks dvora kneza Miloša, zgrada Suda, Amidžin konak, Prva gimnazija, Spomen-park »Kragujevački oktobar« i drugi.

U Kragujevcu se organizuje više kulturnih manifestacija, od kojih su najznačajnije "Oktoh", Međunarodni sajam antiratne karikature, Međunarodni festival kamernih horova, Smotra folklora, "Jazz fest", Susreti pozorišta Srbije "Joakim fest" i druge.

Posebnu atrakciju predstavlja "Akvarijum Kragujevac", prvi slatkovodni akvarijum u našoj zemlji, koji se nalazi na Prirodno-matematičkom fakultetu. Na preko 200 m2 izloženo je više od 250 akvarijuma u kojima je izložen živi svet kopnenih voda, kako naše zemlje i Balkanskog poluostrva, tako i tropskih i suptropskih područja Afrike, Azije, Australije i Južne Amerike. U okviru »Akvarijuma« nalazi se mrestilište u kome se razmnožavaju i čuvaju retke i ugrožene vrste riba.

Turističke informacije i smeštaj:

Turistička organizacija Kragujevca
Kralja Aleksandra I Karađorđevića 98, 34000 Kragujevac
034/ 332 172, 334 883, 335 302, faks: 034/ 335 302
[You must be registered and logged in to see this link.], [You must be registered and logged in to see this link.]

Turistički informativni centar Turističke organizacije Kragujevca
34000 Kragujevac, dr Zorana Đindjića 11
034/335 302, 301-306
[You must be registered and logged in to see this link.]
Na vrh Go down
Saraju
Frend
Saraju


Broj komentara : 309 Datum Prijave : 2009-09-23
Godine : 40
Mjesto : Beograd

Putujemo kroz Srbiju  Empty
KomentarNaslov komentara: Grad Niš :)   Putujemo kroz Srbiju  Empty24.09.09 11:38

Niš

Niš se nalazi na raskrsnici najvažnijih balkanskih i evropskih puteva koji povezuju Evropu sa Bliskim Istokom i od davnina važi za kapiju Istoka i Zapada. U Nišu se magistralni pravac, koji vodi sa severa dolinom Morave, račva ka jugu dolinom Južne Morave i Vardara (prema Solunu i Atini), a pravac ka Istoku, vodi dolinom Nišave i Marice prema Sofiji, Istanbulu i Bliskom Istoku. Ovaj drugi put poznat je još u periodu rimske i vizantijske istorije pod nazivom "via militaris", a u srednjem veku nazvan je "Carigradskim drumom".

Šire područje Niša bilo je naseljeno još u neolitu, u rano bronzano doba, o čemu svedoče praistorijski nalazi sa lokaliteta Bubanj i Humska Čuka. Na području Naisa, u predrimskom periodu živeli su Dardani, Kelti (Gali) i Iliri. Ime Naissus ("Vilin grad") dali su Kelti.

U rimsko doba Niš je snažan kastrum. 274. godine u njemu je rođen jedan od najvećih vladara rimske imperije, Flavije Valerije Konstantin, poznatiji kao car Konstantin Veliki. Za vreme njegove vladavine Niš postaje značajan ekonomski, vojni i administrativni centar. Pronađene ranohrišćanske grobnice i bazilika (2-4. vek), kao i Konstantinovo priznanje hrišćanstva kao zvanične religije Rimskog carstva (313. godine) svedoče o staroj hrišćanskoj tradiciji Niša. Niš je porušen u napadu Huna, a 414. godine ponovo ga obnavlja car Justinijan u 6. veku.

U periodu od 6. do 10. veka Niš napadaju i povremeno drže Huni, Avari, Sloveni, Bugari i Mađari. Veliki župan Stefan Nemanja zauzima Niš 1183. godine. 1189. godine sastaje se u Nišu sa nemačkim carem Fridrihom Barbarosom, u vreme drugog krstaškog pohoda i sa njim sklapa savez protiv Vizantije. Slede napadi Vizantije, Bugara i Mađara do 1386. godine, kada Niš osvajaju Turci i drže ga sve do 1878. godine, sa kraćim prekidima za vreme austrijskih osvajanja.

U vreme turske dominacije, grad se širi i postaje centar vojne i upravne vlasti. Više pokušaja oslobađanja Niša u vreme 1. i 2. srpskog ustanka ostaju bez uspeha. Vojvoda Stevan Sinđelić sa 3.000 saboraca, u borbi sa 10.000 Turaka na Čegru, svojom herojskom smrću ostavlja primer junaštva koje i danas živi kroz Ćele Kulu.

Posle oslobođenja od Turaka Niš počinje svoj savremeni razvoj. Grad se rekonstruiše po savremenim evropskim planskim načelima (Vinterov plan 1878. godine), počinje da radi prva niška gimnazija (1878.), prva bankarska ustanova (1881.), pozorište "Sinđelić" (1887.), Narodna biblioteka (1869.), 1905. počinje sa radom likovna kolonija Sićevo, koju je osnovala slikarka Nadežda Petrović, a 1908. izgrađena je hidrocentrala na Nišavi kod Sićeva.

1914. godine Niš je postao središte srpske vlade i Narodne skupštine Srbije. 1918. godine Niš oslobađa srpsko-francuska vojska pod komandom vojvode Petra Bojovića. Posle 1. svetskog rata Niš postaje sedište Moravske banovine. Tokom 2. svetskog rata Niš je pretrpeo teška razaranja, ali u periodu posle ratne obnove izrasta u moderan grad.

Najznačajniji kulturno-istorijski spomenici u Nišu su: Mediana - veliko imanje iz rimskog perioda (IV vek); Tvrđava - najočuvanija turska tvrđava na srednjem Balkanu izgrađena 1723. godine) koja u svojim temeljima krije ostatke rimskog Naissusa; Ćele kula; Čegar sa spomenikom koji se nalazi na mestu bitke Stevana Sinđelića sa Turcima; Spomenik oslobodiocima Niša - podignut 1937. godine u znak sećanja na borbe za oslobođenje Niša 1874-79., 1877-78., 1915. i 1918.; Logor "Crveni krst" - nacistički koncentracioni logor; Spomen-park Bubanj - jedno od najvećih stratišta u našoj zemlji iz 2. svetskog rata.

Izletišta u okolini Niša su: Sićevačka klisura - zaštićeni prirodni fenomen, dužine 16 km, sa reliktnom florom i faunom; Jelašnička klisura - specijalni rezervat prirode, dužine 2 km sa vodopadima i raritetnom florom i faunom; izletište Bojanine vode; Kamenički vis, izletište sa terenima za zimske sportove i Cerjanska pećina dužine 4 km, sa prostranim dvoranama ispunjenim lepim pećinskim nakitom.

Turističke informacije i smeštaj:

Turistička organizacija Niša
Vozdova 7, 18000 Niš
/faks: 018/ 524 877, 523 118
[You must be registered and logged in to see this link.]
Na vrh Go down
Saraju
Frend
Saraju


Broj komentara : 309 Datum Prijave : 2009-09-23
Godine : 40
Mjesto : Beograd

Putujemo kroz Srbiju  Empty
KomentarNaslov komentara: Grad Novi Sad   Putujemo kroz Srbiju  Empty24.09.09 11:38

Novi Sad

Novi Sad je glavni grad Autonomne Pokrajine Vojvodine. Na području današnjeg Novog Sada još u praistoriji postojala su ljudska naselja. Zasađen u basenu nekadašnjeg mora, u Panonskoj niziji, otet od močvarnog tla, nalazi se na sudaru evropskih i balkanskih kultura čije je pomirenje uvek bio. Od 1692. do 1780. godine na desnoj obali Dunava u doba Austrougarske izgrađena je Petrovaradinska tvrđava, jedan od najpoznatijih fortifikacionih objekata u Evropi.

Grad Novi Sad su osnovale vešte trgovačke i vredne zanatlijske ruke koje su službovale na Petrovaradinskoj tvrđavi. Dvanaest vojnika, dvadeset pekara, mesara i drugih zanatlija ostali su upisani kao osnivači današnjeg grada. Od kada je bogati sloj Novosađana 1748. godine od austrougarske carice Marije Terezije otkupio privilegiju izuzimanja iz feudalne komorsko - graničarske uprave, sloboda i nezavisnost postaju temelji na kojima će se odvijati privredni i kulturni rast grada.

Novi Sad je prepoznatljiv po mešavini mnogobrojnih kultura. Dalja i bliža prošlost pokazuju da su Novosađani uvek poštovali trajne ljudske vrednosti: znanje, rad, posvećenost, miroljubivost, tolerantnost i umerenost kao temeljne odrednice napretka.

Postoje mnogobrojni činioci koji izdvajaju Novi Sad kao jedinstvenu sredinu specifičnu po gostoljubivosti, višejezičnosti i otvorenosti. Njegovi žitelji, njih oko 300.000, crpe životnu energiju od Dunava, reke koja je oblikovala njihov temperament i obrise njihovog grada. Za Evropljane Donau, Danube, Danubio, Duna, Dunav, Dunaj, Dunarea, je jedinstvena prirodna baština na čijim je obalama skoncentrisano značajno kulturno nasleđe. U isto vreme Dunav je i evropski magistralni tok od velikog značaja, kojim se kreću ideje, ljudi, roba. U toj neiscrpnoj riznici raznolikosti novosadsko područje ima veoma važno mesto.

Kontinuitet kulturnog razvoja grada ogleda se kroz trajanje i razvoj institucija nacionalnog značaja, kao što su Matica Srpska, Srpsko narodno pozorište i dr. Na Petrovaradinskoj tvrđavi turisti mogu da posete Muzej grada Novog Sada u kome se nalazi "Izložbeni depo Odeljenja za kulturnu istoriju", stalna postavka koja pokazuje život grada od prve polovine 18. do sredine 20. veka, kao i Planetarijum sa opservatorijumom. Gosti koji dođu u Novi Sad mogu da pogledaju i bogate zbirke u Muzeju Vojvodine, Zavodu za zaštitu prirode (prirodnjačka zbirka ima 60.000 eksponata), Galeriji Matice Srpske (preko 7.000 umetnickih dela), Galeriji likovne umetnosti, sa poklon zbirkom Rajka Mamuzića (koja obuhvata kolekciju srpskog likovnog slikarstva u drugoj polovini 20. veka), a tu su i Zbirka strane umetnosti, Spomen zbirka Pavla Beljanskog (sa vrhunskim delima srpskog slikarstva iz prve polovine 20. veka), Zavičajna zbirka u Sremskim Karlovcima, Spomen zbirka "Jovan Jovanović Zmaj" u Sremskoj Kamenici i dr.

Novi Sad je grad manifestacija. Iza novosadskih kulisa život su otpočeli mnogobrojni praznici kulture i festivali kao što su: Sterijino pozorje, Zmajeve dečje igre, Novosadske muzičke svečanosti - Nomus, Međunarodni "Old Gold" jazz festival, Festival jugoslovenskog filma - "Novosadska Arena", Internacionalni festival alternativnog pozorišta - Infant, Medunarodni festival video-umetnosti - Videomedeja, Dunavska TID Regata koja kreće iz Ingolštata u Nemačkoj, Međunarodni sajam poljoprivrede, Međunarodni sajam lova, ribolova, sporta, turizma i nautike "LORIST", najveći muzički festival u jugoistočnoj Evropi - EXIT i dr.

Zahvaljujući odličnim uslovima za vinogradarstvo fruškogorski vinogradi još od srednjeg veka ulaze u red najznačajnijih u srednjoj Evropi. Na području Fruške gore postoje tri centra za proizvodnju vina: Petrovaradin sa Sremskim Karlovcima, Irig i Erdevik. Danas su poznata fruškogorska vina rizling, neoplanta, merlot, semijon, župljanka, sirmium i dve autohtone vrste, slankamenka i bermet. Ovo poslednje pilo se na dvoru u Beču. Turisti mogu da posete vinski podrum u Sremskim Karlovcima koji je specijalno uređen za degustaciju karlovačkih vina.

Nedaleko od Novog Sada nalazi se Nacionalni park "Fruška gora" sa staništima velikog broja životinjskih vrsta među kojima su: lisica, kuna zlatica, divlja mačka, jazavac, puh, zec, veliki broj ptica pevačica i veliki broj insekata, uključujući i retke kao što su jelenak i žuti šumski mrav. Na širem području Fruške gore registrovano je stalno ili privremeno stanište oko dve trećine svih ptica u Vojvodini. Među njima su i patuljasti orao, detlić, orao krstaš, gavran, muharica, crna žunja, siva senica. Pored kompleksa šuma, vrednih ekosistema i geomorfoloških celina na Fruškoj gori se nalaze čuveni fruškogorski manastiri, veliki broj izletišta: Iriški venac, Zmajevac, Andrevlje, Koruška, kao i jezera Ledinačko, Međeš, Borkovac...

U priobalju Dunava, u blizini Novog Sada, nalazi se Koviljsko-Petrovaradinski rit, značajno stanište ptica, od kojih su neke registrovane kao retke i ugrožene vrste: crna roda, crvenokljuni labud, orao belorepan, crna lunja, gak, velika bela čaplja, mala bela čaplja. Početkom juna svake godine u Koviljsko-petrovaradinskom ritu organizuje se tradicionalni foto-safari.

Turističke informacije i smeštaj:

Gradska uprava za turizam
Turistički informativni centar Novi Sad
Bulevar Mihajla Pupina 9, 21000 Novi Sad
021/ 421 811, 421 812, faks: 021/ 451 481
[You must be registered and logged in to see this link.]
Na vrh Go down
M&D
Admin
Admin
M&D


Broj komentara : 5513 Datum Prijave : 2008-08-23
Mjesto : Ulica możdanih vijuga

Putujemo kroz Srbiju  Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Putujemo kroz Srbiju    Putujemo kroz Srbiju  Empty24.09.09 21:45

Putujemo kroz Srbiju  Novisaddanube.th
Na vrh Go down
https://klubforumasa.bosnianforum.com
M&D
Admin
Admin
M&D


Broj komentara : 5513 Datum Prijave : 2008-08-23
Mjesto : Ulica możdanih vijuga

Putujemo kroz Srbiju  Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Putujemo kroz Srbiju    Putujemo kroz Srbiju  Empty24.09.09 21:50

Putujemo kroz Srbiju  Novi-Sad
Na vrh Go down
https://klubforumasa.bosnianforum.com
M&D
Admin
Admin
M&D


Broj komentara : 5513 Datum Prijave : 2008-08-23
Mjesto : Ulica możdanih vijuga

Putujemo kroz Srbiju  Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Putujemo kroz Srbiju    Putujemo kroz Srbiju  Empty24.09.09 21:53

Putujemo kroz Srbiju  Nis

prelijepo je
Na vrh Go down
https://klubforumasa.bosnianforum.com
M&D
Admin
Admin
M&D


Broj komentara : 5513 Datum Prijave : 2008-08-23
Mjesto : Ulica możdanih vijuga

Putujemo kroz Srbiju  Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Putujemo kroz Srbiju    Putujemo kroz Srbiju  Empty24.09.09 21:55

Putujemo kroz Srbiju  Nis-fortress

kako je ovov PRELIJEPOOOOOOOOOOOOO
Na vrh Go down
https://klubforumasa.bosnianforum.com
M&D
Admin
Admin
M&D


Broj komentara : 5513 Datum Prijave : 2008-08-23
Mjesto : Ulica możdanih vijuga

Putujemo kroz Srbiju  Empty
KomentarNaslov komentara: Putujemo kroz Srbiju    Putujemo kroz Srbiju  Empty31.03.15 18:45

Beograd

Putujemo kroz Srbiju  Slavij10
Na vrh Go down
https://klubforumasa.bosnianforum.com
Sponsored content





Putujemo kroz Srbiju  Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Putujemo kroz Srbiju    Putujemo kroz Srbiju  Empty

Na vrh Go down
 
Putujemo kroz Srbiju
Na vrh 
Stranica 1/1
 Similar topics
-
» Putujemo kroz BiH
» Putujemo kroz CG
» Putujemo kroz Hrvatsku
» Putujemo kroz Makedoniju
» Bojom kroz monotoniju

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
 :: UMJETNOST I KULTURA :: Fotografija :: Lijepa naša domovina :: Putujmo kroz mjesta...-
Idi na: